Joomla TemplatesBest Web HostingBest Joomla Hosting
Početna Aktualnosti Istraživanje o stresu i informiranosti maturanata

Istraživanje o stresu i informiranosti maturanata


infografika_malaIstraživanje o stresu i informiranosti maturanata potaknulo besplatna karijerna savjetovanja u devet hrvatskih gradova. Centar za djecu, mlade i obitelj "Modus", Otvoreno učilište Algebra i portal MojaMatura.net proveli su ove godine, u dva ciklusa, opsežno istraživanje na 1.180 srednjoškolaca kako bi proučili psihološke aspekte pripreme za državnu maturu. Čak 59 posto maturanata, naime, izjavljuje da je pod vrlo velikim ili izuzetno velikim stresom već u trenutku prijave ispita državne mature, pola godine prije same mature, dok ih u tom trenutku samo 21 posto tvrdi da su u potpunosti informirani o onome što ih uistinu čeka. Kako se bliži datum državne mature, tako i njihova samouvjerenost i procjena šansi za uspješno polaganje ispita postupno padaju...[saznaj više]

Samo 21 posto učenica i učenika srednjih škola u trenutku kada trebaju prijaviti ispite državne mature smatra da je u potpunosti informirano o samoj državnoj maturi, pokazuje ove godine po prvi puta provedeno istraživanje koje su na 1180 ispitanika proveli Društvo za psihološku pomoć (Centar za djecu, mlade i obitelj "Modus"), portal mojamatura.net i Učilište Algebra. Premda je većina maturanata u ovom trenutku – a prvi je dio istraživanja proveden u siječnju – dala srednje ocjene o svojoj informiranosti o državnoj maturi, njihovi odgovori na pitanja o osnovnim činjenicama pokazuju da zapravo imaju osnovne informacije, ali njihov subjektivni osjećaj da tome nije tako zapravo je već izraz nesigurnosti. Zabrinjava, međutim, što čak 27 posto učenika izjavljuje da je ispodprosječno ili vrlo loše informirano o državnoj maturi u trenutku kada se za nju prijavljuju.

"Maturanti se u trenutku prijave ispita državne mature najviše žale da im nedostaju konkretne informacije o pojedinom studiju, ali i informacije koja se zanimanja najviše traže. U ovoj problematici bitno je razlikovati dva područja informiranosti koja su maturantima vrlo povezana u razmišljanjima. Jedno je informiranost o tehničkom aspektu ispita i u tom smislu znaju što treba, a drugo, jako važno pitanje, jest informiranost o stvarima koje trebaju znati kako bi mogli donijeti pravu odluku o budućem zanimanju. U tom segmentu su vrlo jasno rekli da im nedostaju relevantne informacije", kaže Klaudija Šarkanj, prof., voditeljica karijernog savjetovanja u Otvorenom učilištu Algebra.

S druge strane, nakon provedenog istraživanja nema nikakve sumnje u to da maturanti uspjeh na maturi smatraju važnim – s tim se mišljenjem slaže 88 posto ispitanih. U trenutku prijave ispita, međutim, još nisu posve spremni za njegovo polaganje pa si najveće šanse daju na ispitu iz stranog jezika (ocijenivši, na skali od 1 do 5, svoju spremnost prosječnom ocjenom 3,64), nešto lošijima procjenjuju svoje šanse na ispitu iz hrvatskoga jezika (2,96) dok su najmanje uvjereni u uspjeh na ispitu iz matematike (2,85).

Skoro trećina maturanata pod "izrazito velikim" stresom svih šest mjeseci priprema

Ključni dio istraživanja bavio se procjenom razine stresa kod samih maturanata, što je pitanje koje u kontekstu državne mature dosad istraživački nije bilo značajnije pokriveno. Nedvojbeno je da je postupak državne mature za mnoge stresan – jer, primjerice, mogu u iščekivanju rezultata i stalnim provjerama svojega plasmana na listama za pojedini fakultet provesti i veći broj dana u potpunoj neizvjesnosti – ali u ovom su istraživanju maturanti procjenjivali razmjere tog stresa i opisivali načine kako ga osjećaju.

Tako 81 posto maturanata prepoznaje stres, od čega 53 posto maturanata neposredno prije mature kaže da je pod vrlo velikim stresom, a sljedećih 26 posto osjeća stres. Rezultat nije neočekivan s obzirom na to koliko im je državna matura uistinu važna, ali 28 posto maturanata kaže kako je pod izrazito velikim stresom već u trenutku prijave ispita državne mature, pola godine prije samog polaganja – pod stresom su, a nisu se ni počeli pripremati. Pritom kao najčešće simptome koje vezuju uz stres prouzročen državnom maturom spominju neprestano razmišljanje o rezultatima, potreškoće u koncentraciji, rastresenost, nemir i česte promjene raspoloženja. Maturanti osjećaju da trebaju podršku i pomoć: njih 81 posto reklo je kako bi pohađalo neki trening za ovladavanje stresom kada bi takvo što postojalo.

„Kada uparite visoku razinu očekivanja i važnost cilja s niskom procjenom vlastitih resursa, prostor za stres je izrazito velik. Ukoliko maturanti osjećaju nemir ili poteškoće u koncentraciji, navedeno ih sigurno ometa u onome što mi od njih očekujemo – učenje i rezultat. Potrebno je obratiti pažnju i na taj dio te učenike naučiti kako se adekvatno nositi sa stresnim situacijama. U našem centru postoji inicijativa za program nošenja sa stresom na maturi jer su naši kontakti s maturantima, uključujući i one kroz ovo istraživanje, pokazali da bi takav program bio uistinu potreban“ istaknula je Martina Čarija, psihologinja u Centru za djecu, mlade i obitelj "Modus".

Kako bi partneri istraživanja ponudili adekvatna rješenja i pomogli maturantima, portal MojPosao i Učilište Algebra u listopadu će u devet hrvatskih gradova organizirati besplatna karijerna savjetovanja čiji je cilj maturante informirati, između ostalog, o budućim potrebama na tržištu rada – ispitani srednjoškolci upravo su ovo apostrofirali kao jednu od informacija koja im ponajviše nedostaje prilikom priprema za državnu maturu i odabira fakulteta. Više informacija o sadržaju karijernih savjetovanja, koja će portali MojPosao i Educentar te Otvoreno učilište Algebra, besplatno održati u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku, Zadru, Puli, Dubrovniku, Slavonskom Brodu i Kutini tijekom listopada, zainteresirani maturanti i roditelji mogu pronaći na http://drzavnamatura.hr/karijerno-savjetovanje/.